Deklaracija o značaju medijske i informacijske pismenosti u BiH

Činjenica da se informacijska, komunikacijska, medijska i obrazovna okruženja mijenjaju, stvara nove mogućnosti i izazove modernim društvima. Kvalitet primljenih informacija uveliko utječe na naše odluke i postupke koji iz njih slijede, kao i na mogućnost svakog od nas da ostvaruje osnovna prava i slobode, te da samostalno odlučuje i doprinosi ličnom razvoju. Tehnološki napredak u telekomunikacijama podstaknuo je, kvalitativno i kvantitativno, razvoj medija i drugih dobavljača informacija od kojih građanke i građani stiču različita znanja i primaju brojne i značajne informacije uz mogućnost da ih dalje obrađuju i distribuiraju. Takav napredak i razvoj prate i brojni izazovi koji zahtijevaju adekvatan društveni odgovor. Dobro informiran i obrazovan pojedinac predstavlja ključni element svakog društva i demokratskog procesa. Skupina znanja i vještina iz domena građanske pismenosti, uključuje razvijenu medijsku i informacijsku pismenost i potrebna je svakome.

Medijska i informacijska pismenost je skup sposobnosti koje osnažuju građane za pristup, preuzimanje, razumijevanje, procjenu i korištenje, stvaranje i dijeljenje informacijskih i medijski sadržaja u svim formatima, pomoću različitih alata, na kritičan, etički i učinkovit način, u cilju sudjelovanja i angažmana u osobnim, profesionalnim i društvenim aktivnostima.

Iz navedenog se odslikava samo dio značaja i potreba za medijskom i informacijskom pismenošću, te se, kako ističe i Moskovska deklaracija o medijskoj i informacijskoj pismenosti (2012), za slobodno i efektivno korištenje informacija pojedinci, organizacije i društva trebaju baviti prevazilaženjem brojnih prepreka i izazova, kao što su:

  • ograničeni kapaciteti, resursi i infrastruktura;
  • cenzura, ograničene informacije u javnoj domeni, komercijalizacija, privatizacija i monopolizacija informacija;
  • nedostatak poštovanja kulturne i jezične raznolikosti;
  • prekomjerne i neprikladne zakonske prepreke za pristup, distribuciju i posjedovanje informacija;
  • nedovoljno razvijena svijest o važnosti dugoročnom očuvanju informacija, naročito ličnih digitalnih informacija, te
  • nedostatak međusektorske i interdisciplinarne saradnje među ključnim akterima (između bibliotekara i medijskih edukatora, između medija i akademskih organizacija, itd.).

MI, potpisnici ove Deklaracije smatramo:

  • Medijska i informacijska pismenost (MIP) jest preduslov održivog razvoja otvorenih, pluralnih, inkluzivnih i participativnih društava znanja, te građanskih institucija, organizacija, zajednica i pojedinaca koji čine ta društva.
  • Medijska i informacijska pismenost odnosi se na kognitivne, tehničke i socijalne vještine i sposobnosti građanki i građana da pristupaju, kritički ocjenjuju, koriste i doprinose informacijskim i medijskim sadržajima putem tradicionalnih i digitalnih informacijskih i medijskih platformi i tehnologija, uz razumijevanje kako te platforme i tehnologije djeluju, kako da prilikom njihovog korištenja upravljaju vlastitim pravima i poštuju prava drugih, kako da prepoznaju i izbjegnu štetne sadržaje i usluge, da svrsishodno koriste informacije, medijske sadržaje i platforme da bi zadovoljili svoje komunikacijske potrebe i interese kao pojedinci i kao pripadnici svojih zajednica, te da bi prakticirali aktivno i odgovorno učešće u tradicionalnoj i digitalnoj javnoj sferi i u demokratskim procesima.
  • Koncept MIP podržava UNESCO-ov integralni pristup, te se temelji na Konsultacijama o strategijama i politikama MIP u Bosni i Hercegovini (2018), kao i prethodnim međunarodnim dokumentima kao što su: Praška deklaracija "Prema informacijsko pismenoj zajednici" (2003); Aleksandrijska objava "Svjetionici informacijskog društva" (2005); Fez deklaracija o medijskoj i informacijskoj pismenosti (2011); preporuke IFLA-e o medijskoj i informacijskoj pismenosti (2011); Moskovskoj deklaraciji o medijskoj i informacijskoj pismenosti (2012); i UNESCO Smjernice za razvoj politika i strategija MIP (2013). MIP podupire bitne kompetencije potrebne za djelotvoran rad na ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Deklaracije UN-a o ljudskim pravima, kao i ciljeve koje promiče Svjetski samit o informacijskom društvu.
  • Da bi se postigli ovi ciljevi, pojedincima su, zajednicama, kompanijama, organizacijama i nacijama stalno potrebne informacije o njima samima i njihovom okruženju, kao i razumijevanje različitih medija putem kojih se takve informacije mogu pronaći, razumjeti i saopštiti. Ipak, mediji su u stalnom stanju promjene. Novi tehnološki razvoj i dalje mijenja parametre rada, slobodnog vremena, porodičnog života i građanstva. Širom svijeta ljudi žive u okruženju koje sve više definira konvergencija različitih medija, interaktivnost, umrežavanje i globalizacija. Važnost medija i mreža vršnjaka posebno se povećala kod mlađe populacije, pa se veći dio odrastanja odvija izvan tradicionalnih okruženja za učenje. Stvaranje medija danas više nije u rukama ograničene skupine stručnjaka; sada ga svako može generirati.
  • Istovremeno, digitalna podjela ostaje značajna. Mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini uopće nemaju pristup informacijama i medijima. Čak i u razvijenom svijetu, ograničenja se postavljaju na fizički pristup tehnologijama i mnogi ljudi nemaju potrebne vještine i razvijenu sposobnost kritičkog razmišljanja nužnih za donošenje utemeljenih odluka i rješavanje problema u svakom aspektu života.

Stoga, MI, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na:

1) KREIRANJE STRATEGIJE ZA RAZVOJ MEDIJSKE I INFORMACIJSKE PISMENOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI;

2) ODREĐIVANJE JAVNOG TIJELA KOJE ĆE IMATI KOORDINACIJSKU ULOGU U IMPLEMENTACIJI POLITIKA I STRATEGIJA MEDIJSKE I INFORMACIJSKE PISMENOSTI;

3) HARMONIZIRANJE SEKTORA FORMALNOG OBRAZOVANJA S CILJEVIMA MEDIJSKE I INFORMACIJSKE PISMENOSTI, zajedno s gradnjom kapaciteta onih koji će implementirati te politike u obrazovnoj praksi, kao i osnaživanjem interdisciplinarnih akademskih programa;

4) RAZVOJ MEDIJSKE I INFORMACIJSKE PISMENOSTI ZA ODRASLE U KONTEKSTU NEFORMALNOG I CJELOŽIVOTNOG UČENJA, kako bi se izgradilo okruženje za kontinuirani razvoj potrebnih vještina za aktivno građanstvo i zapošljavanje;

5) JAČANJE ULOGE BIBLIOTEKA i drugih baštinskih ustanova kao ključnih aktera u procesu cjeloživotnog učenja i obrazovanja, posebno učenja uz podršku novih medija i tehnologija, kao i prenošenja znanja MIP-a širokim korisničkim zajednicama;

6) PREPOZNAVANJE ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA kao partnera u procesima razvoja strategija i politika medijske pismenosti, te razvijanje saradnje između javnog i civilnog sektora u analizama politika, konsultacijama, definiranju pravaca strateškog razvoja i implementiranju edukacijskih projekata.

Sarajevo, 28.01.2019. godine.


Univerzitet u Sarajevu/Savjetodavna grupa za medijsku i informacijsku pismenost u BiH    Kontaktirajte autora peticije

Potpišite ovu peticiju

By signing, I authorize Univerzitet u Sarajevu/Savjetodavna grupa za medijsku i informacijsku pismenost u BiH to hand over the information I provide on this form to those who have power on this issue.


ILI

Primit ćete e-mail sa linkom za potvrdu svog potpisa. Da biste sa sigurunošću primali naše e-mailove, molimo dodajte adresu info@onlinepeticija.com u svoj imenik ili listu sigurnih kontakata.

Napominjemo da ne možete potvrditi svoj potpis odgovorom na ovu poruku.




Plaćena reklama

Ovu reklamu će vidjeti 3000 ljudi.

Saznajte više...

Script executed with success this is not html: Array ( [type] => 2 [message] => Trying to access array offset on value of type null [file] => /home/petitions/public_html/sign_petition.php [line] => 31 )